Rundi jezik

Rundi jezik
Rundi jezik (kirundi, urundi; ISO 639-3: run), jezik naroda Hutu. Danas ga govori 4,851,000 ljudi iz plemena Hutu, Tutsi i Twa u Burundiju i Ugandi. Većina govornika živi u Burundiju, i svega oko 101,000 u Ugandi (1991 popis). Pripada u centralne bantu jezike, i član je podskupine rwanda-rundi (J.60).

Hutu su tradicionalno bili stoljećima podređeni ratničkom plemenu Tutsi i plaćali im porez za zaštitu, odnosno od pljački samih Tutsija, što je u najnovije vrijeme završilo pokoljem većinskih Hutua nad Tutsijima.

U Burundiju je službeni jezik. Postoji nekoliko dijalekata: ikibo, ikirundi, ikiragane, igisoni, ikinyabweru, ikiyogoma, i ikimoso (urumoso). Pismo: latinica.

Podskupinu Rwanda-Rundi (J.60) (6) čini s jezicima ha [haq], hangaza [han], rwanda [kin], shubi [suj] i vinza [vin].

Zemlja (geografski pojam)
  • Burundi
    Burundi je država u istočnoj Africi bez izlaza na more. Graniči s Ruandom na sjeveru, Tanzanijom na istoku i DR Kongom na zapadu.

    Prema nekim podacima, Burundi je najsiromašnija zemlja na svijetu. Opterećuju ga, kao i susjednu Ruandu, etnički sukobi većinskih Hutua i manjinskih, ali povijesno dominantnih Tutsija. Glavni izvozni proizvodi su kava i čaj. BDP je u 2004. bio 600 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u. Neovisnost je izborena pod vodstvom Michela Micombera.