Srednjoafrički CFA franak
Fr
Srednjoafrički CFA franak (francuski: franc CFA; španjolski: franco CFA / simbol: FCFA; ISO 4217 kod: XAF) je službena valuta u šest država Centralne Afrike - Čadu, Ekvatorskoj Gvineji, Gabonu, Kamerunu, Republici Kongo i Srednjoafričkoj Republici. Srednjoafrički CFA franak pokriva područje na kojem živi 48,000,000 ljudi (2014.) te koje ima kombinirani, kumulativni BDP od $88,200,000,000 (2018.).Akronim CFA znači Communauté Financière d'Afrique (hrvatski: Financijska zajednica Afrike) ili Communauté Financière Africaine (hrvatski: Afrička financijska zajednica). Valutu izdaje Centralna banka srednjoafričkih država (BEAC, Banque des États de l'Afrique Centrale) sa središtem u Yaoundéu, Kamerun, a koriste ju članice Ekonomske i monetarne unije Srednje Afrike (CEMAC). CFA franak se nominalno dijeli na centime, međutim nikakve denominacije centima (ni kovanice, ni novčanice) nikada nisu izdane.
Srednjoafrički i zapadnoafrički CFA franak su skupno znani kao CFA franak te imaju potpuno identičnu vrijednost, tako da se srednjoafrički CFA franak slobodno koristi u nizu zemalja Zapadne Afrike, jednako kao što se zapadnoafrički CFA franak koristi u Srednjoj Africi.
Zemlja (geografski pojam)
-
Ekvatorska Gvineja
Na zapadu izlazi Ekvatorska Gvineja – koju usprkos imenu ekvator ne presijeca niti u jednoj točki – na Gvinejski zaljev, dio Atlantskog oceana. Država graniči s Kamerunom na sjeveru te Gabonom na istoku i jugu. Uz matično afričko kopno zemlja obuhvaća i pet otoka od kojih je najveći Bioko (prije zvan Fernando Po) na kojem se nalazi i glavni grad Malabo. Bioko je udaljen oko 40 km od najbližeg kamerunskog kopna i oko 200 km od matice. -
Gabon
Nakon neovisnosti Gabon je ostao povezan s Francuskom gospodarski, kulturno i politički. Značajne rezerve nafte omogućile su povećanje nacionalnog bogatstva (zemlja je jedna od deset najbogatijih u Africi), ali uglavnom u korist urbane elite. Stanovnici u unutrašnjosti još se uvijek bave poljoprivredom. Neovisnost je postigao Leon M'ba. -
Kamerun
Kamerun se dijeli na četiri zemljopisne cjeline: na zapadu uz nigerijsku granicu pruža se gorje Kamerun s istoimenim najvišim vrhom (4095 m), ujedno i najvišom planinom ovog dijela Afrike; na jugu se nalazi obalna nizina koja prema unutrašnjosti prelazi u pošumljenu visoravan čija visina ne prelazi 1000 m; u središnjem dijelu zemlje reljef se postupno uzdiže do visoravni Adamaoua (1400 m), a na sjeveru, gdje dominira savana i suha stepa, nadmorska visina ponovno pada prema jezeru Čad. -
Republika Kongo
U pretkolonijalnom razdoblju u današnjem Kongu i okolnim područjima postojalo je nekoliko većih država različitih naroda Bantu, među kojima su se isticale Loango i Kongo. Zapadnu obalu donjeg toka rijeke Kongo zauzela je krajem 19. stoljeća Francuska. Godine 1960. u velikom valu dekolonizacije neovisnost je dobio i Francuski Kongo. -
Srednjoafrička Republika
Najveći dio zemlje zauzima valovita visoravan (600 do 800 m) kojom prolazi razvodnica slivova Konga i rijeke Chari (jezera Čad). Na sjeveroistoku i sjeverozapadu izdižu se masivi Bongo odnosno Karre (u kojem se nalazi i najviši vrh zemlje, Ngaoui, visok 1420 m). Rijeka Ubangi, desni pritok Konga, tvori velik dio južne granice i značajan je prometni put za srednjoafrički izvoz (plovna je od glavnog grada Banguia). -
Čad
Zemlja je donedavno bila među najsiromašnijima na svijetu, dijelom i zbog dugotrajnog građanskog rata etničko-vjerskih frakcija (na sjeveru je glavna religija islam, a na jugu kršćanstvo i animizam, iako su međusobno sukobljavale i pojedine sjeverne frakcije). U 2004. započelo se s izvozom sirove nafte, što bi u budućnosti moglo donijeti značajno povećanje nacionalnog bogatstva. BDP je u 2004. bio 1.600 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u, s povećanjem od 38% u odnosu na 2003. Prvi predsjednik bio je Francois Tombalbaye.