Srednjoafrički CFA franak

Srednjoafrički CFA franak
Fr
Srednjoafrički CFA franak (francuski: franc CFA; španjolski: franco CFA / simbol: FCFA; ISO 4217 kod: XAF) je službena valuta u šest država Centralne Afrike - Čadu, Ekvatorskoj Gvineji, Gabonu, Kamerunu, Republici Kongo i Srednjoafričkoj Republici. Srednjoafrički CFA franak pokriva područje na kojem živi 48,000,000 ljudi (2014.) te koje ima kombinirani, kumulativni BDP od $88,200,000,000 (2018.).

Akronim CFA znači Communauté Financière d'Afrique (hrvatski: Financijska zajednica Afrike) ili Communauté Financière Africaine (hrvatski: Afrička financijska zajednica). Valutu izdaje Centralna banka srednjoafričkih država (BEAC, Banque des États de l'Afrique Centrale) sa središtem u Yaoundéu, Kamerun, a koriste ju članice Ekonomske i monetarne unije Srednje Afrike (CEMAC). CFA franak se nominalno dijeli na centime, međutim nikakve denominacije centima (ni kovanice, ni novčanice) nikada nisu izdane.

Srednjoafrički i zapadnoafrički CFA franak su skupno znani kao CFA franak te imaju potpuno identičnu vrijednost, tako da se srednjoafrički CFA franak slobodno koristi u nizu zemalja Zapadne Afrike, jednako kao što se zapadnoafrički CFA franak koristi u Srednjoj Africi.

Zemlja (geografski pojam)
  • Ekvatorska Gvineja
    Ekvatorska Gvineja ili Ekvatorijalna Gvineja (španjolski: Guinea Ecuatorial) je država u središnjoj Africi. Zemlja površine približno polovice Hrvatske (28.051 četvornih kilometara) ima nešto više od 700 tisuća stanovnika (ne postoje pouzdani podaci, neke procjene govore čak i o tri milijuna stanovnika), te je jedina afrička zemlja u kojoj je službeni jezik španjolski.

    Na zapadu izlazi Ekvatorska Gvineja – koju usprkos imenu ekvator ne presijeca niti u jednoj točki – na Gvinejski zaljev, dio Atlantskog oceana. Država graniči s Kamerunom na sjeveru te Gabonom na istoku i jugu. Uz matično afričko kopno zemlja obuhvaća i pet otoka od kojih je najveći Bioko (prije zvan Fernando Po) na kojem se nalazi i glavni grad Malabo. Bioko je udaljen oko 40 km od najbližeg kamerunskog kopna i oko 200 km od matice.
  • Gabon
    Gabon je država u središnjoj Africi. Na zapadu izlazi na Gvinejski zaljev, dio Atlantskog oceana. Graniči na sjeverozapadu s Ekvatorskom Gvinejom, na sjeveru s Kamerunom te na istoku i jugu s Republikom Kongo (Brazzaville).

    Nakon neovisnosti Gabon je ostao povezan s Francuskom gospodarski, kulturno i politički. Značajne rezerve nafte omogućile su povećanje nacionalnog bogatstva (zemlja je jedna od deset najbogatijih u Africi), ali uglavnom u korist urbane elite. Stanovnici u unutrašnjosti još se uvijek bave poljoprivredom. Neovisnost je postigao Leon M'ba.
  • Kamerun
    Kamerun je država u središnjoj Africi. Na jugozapadu izlazi na Gvinejski zaljev, dio Atlantskog oceana, a graniči na sjeverozapadu s Nigerijom, na istoku s Čadom i Srednjoafričkom Republikom te na jugu s Republikom Kongo, Gabonom i Ekvatorskom Gvinejom.

    Kamerun se dijeli na četiri zemljopisne cjeline: na zapadu uz nigerijsku granicu pruža se gorje Kamerun s istoimenim najvišim vrhom (4095 m), ujedno i najvišom planinom ovog dijela Afrike; na jugu se nalazi obalna nizina koja prema unutrašnjosti prelazi u pošumljenu visoravan čija visina ne prelazi 1000 m; u središnjem dijelu zemlje reljef se postupno uzdiže do visoravni Adamaoua (1400 m), a na sjeveru, gdje dominira savana i suha stepa, nadmorska visina ponovno pada prema jezeru Čad.
  • Republika Kongo
    Republika Kongo, ranije znana kao Kongo Brazzaville, je država u središnjoj Africi. Na zapadu izlazi na Atlantski ocean, a graniči s Gabonom na sjeverozapadu, Kamerunom i Srednjoafričkom Republikom na sjeveru, Demokratskom Republikom Kongo na istoku i jugu te angolskom eksklavom Cabindom na jugu.

    U pretkolonijalnom razdoblju u današnjem Kongu i okolnim područjima postojalo je nekoliko većih država različitih naroda Bantu, među kojima su se isticale Loango i Kongo. Zapadnu obalu donjeg toka rijeke Kongo zauzela je krajem 19. stoljeća Francuska. Godine 1960. u velikom valu dekolonizacije neovisnost je dobio i Francuski Kongo.
  • Srednjoafrička Republika
    Srednjoafrička Republika ili Centralnoafrička Republika država je u središnjoj Africi bez izlaza na more. Na zapadu graniči s Kamerunom, na sjeveru s Čadom, na sjeveroistoku sa Sudanom, Južnim Sudan na istoku te na jugu s DR Kongom i Republikom Kongo.

    Najveći dio zemlje zauzima valovita visoravan (600 do 800 m) kojom prolazi razvodnica slivova Konga i rijeke Chari (jezera Čad). Na sjeveroistoku i sjeverozapadu izdižu se masivi Bongo odnosno Karre (u kojem se nalazi i najviši vrh zemlje, Ngaoui, visok 1420 m). Rijeka Ubangi, desni pritok Konga, tvori velik dio južne granice i značajan je prometni put za srednjoafrički izvoz (plovna je od glavnog grada Banguia).
  • Čad
    Čad je država u središnjoj Africi bez izlaza na more. Graniči s Libijom na sjeveru, Sudanom na istoku, Srednjoafričkom Republikom na jugu, Kamerunom na jugozapadu te Nigerijom i Nigerom na zapadu. Čad ima površinu od 1.284.000 km2 na kojoj živi 18.000.000 stanovnika (procjena 2022.)

    Zemlja je donedavno bila među najsiromašnijima na svijetu, dijelom i zbog dugotrajnog građanskog rata etničko-vjerskih frakcija (na sjeveru je glavna religija islam, a na jugu kršćanstvo i animizam, iako su međusobno sukobljavale i pojedine sjeverne frakcije). U 2004. započelo se s izvozom sirove nafte, što bi u budućnosti moglo donijeti značajno povećanje nacionalnog bogatstva. BDP je u 2004. bio 1.600 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u, s povećanjem od 38% u odnosu na 2003. Prvi predsjednik bio je Francois Tombalbaye.